ORA - Omladinske Radne Akcije

ORA - Omladinske Radne Akcije



Omladinske radne akcije su nastale još u toku NOB-a, a naročito su bile popularne nakon završetka Drugog svetskog rata i imale su za cilj da obnove i izgrade privredu, infrastrukturu, naučne, sportske, kulturne i zabavne objekte u Jugoslaviji. U prvim posleratnim Saveznim radnim akcijama milioni omladinaca gradili su autoputeve, pruge, fabrike, čak i čitave gradove. Najveće Savezne radne akcije dešavale su se u periodu od 1946. do 1952. godine.

Kao dan Omladinskih radnih akcija u SFRJ se obeležavao 1. april, dan kada su 1946. godine počele pripreme za organizovanje izgradnje pruge Brčko-Banovići.

Sadržaj:

1 Radne akcije u NOR-u
2 Prve posleratne radne akcije
3 Period malih radnih akcija
4 Izgradnja auto-puta "Bratstvo-Jedinstvo"
5 Radne akcije tokom 1960-ih i 1970-tih
6 Aktivnosti i život na radnim akcijama
7 Vidi još
8 Literatura



Radne akcije u NOR-u

Počeci radnih akcija mogu se vezati i za period Narodnooslobodilačke borbe. Omladinske radne brigade, radne čete i brojne grupe u svim krajevima Jugoslvije dale su tokom rata 35 miliona radnih dana.

Već od samog početka podizanja ustanka u mladi su radili na prikupljanju vojne opreme i municije, u avgustu 1941. godine u selima oko Drvara omladinske radne čete prikupljale su letinu i obavljale ostale poslove za front, aktivno su pomagali borce prikupljajući im odeću i obuću. Prvom većom organizovanom radnom akcijom smatra se odlazak omladinske radne grupe (od oko 150 mladića i devojaka) iz tek oslobođenog Užica, oktobra 1941. godine, prema Višegradu i Dobrunu na berbu kukuruza.

Tokom 1942. godine snažno je rastao broj omladinskih radnih jedinica širom Juhgoslavije. Omladinske radne jedinice iste godine su popravile prvu partizansku prugu Drvar-Ključ i napravile put Glamoč-Rore.

Najvećom radnom akcijom omladine u toku NOB-a smatra se "Žetva u Saničkoj dolini" u kojoj je, tokom jula i avgusta 1942. godine, učestvovalo preko 7.000 mladića i devojaka. Rezultati ove akcije su bili veliki: sabrano je 270 vagona pšenice, ječma, zobi i kukuruza, osušena su 3 vagona šljiva i jabuka, izvađeno je i utrapljeno 17 vagona krompira, napravljeno je 4 vagona pekmeza od šljiva, sabrano je 5 vagona pasulja, u partizanske bolnice je dnevno otpremano po 3.000 kilograma voća i povrća, podeljeno je oko 150 vagona razne hrane, žita, voća i povrća, a u rezervu je stavljeno 750 vagona razne hrane. Kao poseban podvig ove akcije smatra se žetva 800 žetetela, koja je obavljena 27. avgusta 1942. godine ispred samih ustaških bunkera. Omladina je tada u potpunosti ispunila zavet - "Ni zrno žita okupatoru".

Tokom 1943. godine, godine najtežih borbi, omladina je na slobodnim, ali i na okupranim, područijima svojim radom aktivno učestvovala u pomoći NOP-u. Sledeće 1944. godine omladina se sa svojim radnim rezultatima takmičila pred Drugi kongres USAOJ-a i dale oko 5 miliona radnih dana, a za najbolje rezultate u tom periodu ostvarila je omladina Like.

U danima pred potpuno oslobođenje zemlje, mladi su radili na raščišćavanju ruševina, obnovi puteva, pruga i mostova, a posbeno se svojim radom ističe na seči drva na Crnom vrhu (od polovin januara - do polovine marta 1945), gde po duboku sniegu i jakoj zimi pripremajno hiljade kubnih metara ogrevnog drveta za potrebe Beograda. U sličnim uslovima mladi seku drveće na Rudniku (od polovine januara do polovine februara 1945) koje je nošeno za Beograd, a naročito u bolnice na Sremskom frontu.


Prve posleratne radne akcije

U periodu nakon oslobođenja Jugoslavije omladinske radne akcije se proširuju na izgradnju ratom uništene zemlje i tako u periodu do 1952. godine nastaju velike Savezne akcije, gde mladi rade na gradilištima od opšteg društvenog interesa. Svojom masovnošću, iskazanom ne-sebičnošću i željom da se izgradi zemlja mladi ostvaruju niz vrednih rezultata. Iako su u tim prvim radnim akcijama nakon rata vladali veoma teški uslovi rada i života. Akcijaši su radili sa malo mehanizacije i iskustva, često bez pijaće vode, bez dovoljno odeće i obuće.

Godine 1946. mladi iz svih krajeva Jugoslavije okupljaju se na izgradnji omladinske pruge Brčko-Banovići (od 1. maja do 7. novembra 1946), a u izgradnji 90 km duge pruge učestvuje 62.268 omladinaca. Sa mitinga u Brčkom, graditelji su uputili pismo maršalu Titu u kome su dali obećanje da će prugu završiti do 29. novembra 1946. godine. Da bi izgradili prugu mladi su iskopali 1,360.000 kubnih metara zemlje i probili tri tunela s ukupnom dužinom oko 600 metara. Pruga se najviše gradila ručno, jer je bilo vrlo malo alata, a o mehanizaciji sa se i ne govori. Od provoznih sredstava najviše je bilo drvenih kolica. Najteži radni ispiti za mlade graditelje bili su: proboj tunela kroz Majevicu, na Kiseljaku i Orloviku. Prva velika omladinska pruga je bila završena 22 dana pre zadatog roka a na prvom vozu koji je krenuo iz Banovića prema Beogradu bilo je ispisano: "Mi gradimo prugu - pruga gradi nas".

Pored izgradnje pruge Brčko-Banovići, tokom 1946. godine omladina je radila i na izgradnji Novog Travnika, završavanju radova na izgradnji rudarskog naselja u Banovićima, pripremnim radovima za izgradnju auto-puta Beograd-Zagreb, izgradnji 36 km koloseka između Foče i Kopača, i izgradnji 40 km dugog Posavskog kanala koji predstavljao prvi melioracioni objekt kojeg su gradili mladi.

Tokom 1947. godine započinje se s gradnjom druge velike omladinske pruge između Sarajeva i Šamca (od 1. aprila do 15. novembra 1947) čija dužina iznosi 242 km (skoro tri puta duža od prethodne), a gradilo ju je 217.234 omladinaca. Prilikom izgradnje ove pruge trebalo je izgraditi 17 mostova (dužina svakog je između 90 i 180 metara), 9 tunela ukupne dužine 2.525 metara i obaviti zemljane radove sa preko 5 miliona kubnih metara. U prugu je bilo ugrađeno 335.000 pragova i koloseka čija težina iznosi oko 22.000 tona, odnosno za izgradnju pruge je trebalo ugraditi 68.000 vagona materijala za što je bilo potrebno 3 miliona radnih sati.

Omladina je još jednom napravila veliki podvig zavšivši prugu 14 dana pre zadatog roka. Pored ovih radnih rezultata mladi su na stručnim kursovima sticali nova znanja, mnogi su ne samo naučili prva slova, nego su pročitali i više knjiga, mnogi su postali kvalifikovani radnici spremni da odu u fabrike.

Izgradnja pruge Doboj-Banja Luka je bio jedan od poslednjih velikih radova omladine na prugama u periodu obnove Jugoslvije. Od 1. marta do 20. decembra 1951. godine, 90 kilometara dugu prugu gradilo je više od 87.000 mladih. Zadatak je bio velik, jer je trebalo izgraditi 34 mosta i 3 tunela čija je dužina oko 3,5 km, a u nasipe je trebalo ugraditi oko 2 miliona kubnih metara zemlje i kamena. Poseban podvig ove pruge je izgradnja tunela Ljeskove vode, kojeg su kasnije nazvali "institut tunelogradnje", jer su vrlo snažne podzemne Vode i često urušavanje ometali nesmetani rad. Slično je bilo i kod izgradnje tunela Tromeđa. I pored ovih nezgoda prvi voz je ovom prugom prošao 20. decembra 1951. godine.

Pored izgradnje pruga omladina je učestvovala i u izgradnji velikih industriskih objekata: fabika "Ivo Lola Ribar" u Železniku (od aprila 1947. do početka 1948. uz učešće 15.566 omladinaca); fabrika hidrauličnih ležajeva i parnih kotlova u Žitnjaku, kod Zagreba; fabrika za prehrambenu i hemijsku industriju "Jedinstvo" u Žitnjaku, kod Zagreba; fabrika za proizvodnju tempera i sivog liva "Titarf" u Kamniku; fabrika magnezijskih opeka (današnji "Magnohrom") u Kraljevu; hemijski kombinat u Vitkovićima, kod Goražda (od 1950. do 1951.); fabrika "Maglić" i "Sutjeska" u Foči (1950); fabrika tekstila "Raška" u Novom Pazaru (od 1951. do 1953.); fabrika kablova "Moša Pijade" u Svetozarevu (1952); fabrike u Aranđelovcu i Mladenovcu; fabrika "Krušik" u Valjevu; železara u Zenici (od 1948. do 1953.); valjaonica bakra u Sevojnu, kod Užica (od 1950. do 1952.); železara u Nikšiću (1951).

Kao i na izgradnji nekoliko hidrocentrala: u Jablanici (od 1947. do 1954.); sistemu hidrocentrala u Mavrovu (od 1948. do 1952. uz učešće 37.000 omladinaca); hidrocentrali u Zvorniku (od 1950. do 1955.); sistemu hidrocentrala na Vlasini (od 1950. do 1955.); hidrocentrali u Vinodolu (od 1950. do 1954.)

U ovome periodu mladi rade i na izgradnji Novog Beograda. Prva faza ove akcije traje od 1948. do 1951. godine, a u radovima učestvuje 140.000 omladinaca i omladinki, da bi druga faza bila u periodu 1968. do 1969. godine. U periodu od 1948. do 1951. godine traje izgradnja Nove Gorice, a radovi se odvijaju i na izgradnji studentskih gradova u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani itd.


Period malih radnih akcija

Nakon velikih radnih akcija dolazi period koji se naziva "vreme malih akcija" ili akcija koje su imale lokalni značaj. Taj zastoj u organizovanju velikih, saveznih radnih akcija ne znaci da su radne akcije zamrle, jer je omladina kroz taj period ipak održavala svoju aktivnost radeći u svojoj lokalnoj sredini. U ovom periodu, između 1953. i 1958. godine računa se da je bilo oko 20.000 lokalnih omladinskih gradilišta. Radovi su se posebno odvijali na izgradnji objekata za razvoj nekoga grada ili kraja. Glavna tačka koja je činila prekretnicu jednom takvom stanju bio je poziv Josipa Broza Tita da se nastavi sa izgradnjom auto-puta, izrečen na Šestom kongresu Narodne omladine Jugoslavije 27. januara 1958. godine.


Izgradnja auto-puta "Bratstvo-Jedinstvo"

Omladina je oduševljeno prihvatila poziv Josipa Broza Tita i nastavkom radova na izgradnji auto-puta započinje nova faza radnih akcija u Jugoslaviji. Inače, izgradnja auto-puta "Bratstvo i Jedinstvo" odvijala se u dve faze.

Prva faza u izgradnji auto-puta je išla paralelno s izgradnjom velikih omladinskih pruga, a cilj joj je bio da poveže putem Beograd i Zagreb. Prvi radovi na trasi započeli su još 1946. godine i sve do 1948. godine vršile su se pripreme za akciju koja će trajati naredne tri godine. Zvanični početak izgradnje deonice auto-puta između Zagreba i Beograda je bio 1. april 1948. godine, a radovi su trajali do 15. jula 1950. godine. U tom periodu omladina je izgradila 9 metara širok kolovoz u dužini od oko 400 km i tako povezala ta dva grada.

Nakon 8 godina započeo je nastavak izgradnje tog velikog puta. Omladini je povereno da u nekoliko etapa potpuno izgradi autoput "Bratstvo i Jedinstvo". Za nepunih šest meseci, do 23. novembra 1958. godine, 53.323 brigadira je izgradilo 80 km modernog auto-puta i tako povezalo Zagreb i Ljubljanu. U proleće 1959. godine započinje izgradnja dve deonice auto-puta: između Niša i Paraćina i između Demir-kapije i Negotina u ukupnoj dužini od 110 km, a te godine tu deonicu je gradilo 51.000 brigadira. Sledeće, 1960. godine grade se deonice Niš-Grdelica i Udovo-Đevđelija. Put u dužini od 113 km te godine je gradilo 48.557 omladinaca.

Deonicu auto-puta Grdelica-Skoplje 1961. godine u ukupnoj dužini od 138 km gradi 46.699 omladinaca. Godine 1962. započinju poslednji radovi na auto-putu da bi sledeće 1963. godine mladi završili poslednju deonicu autoputa između Osipaonice i Beograda. Tako je 251.737 brigadira za šest godina povezalo Ljubljanu s Đevđelijom.


Radne akcije tokom 1960-ih i 1970-tih

Nakon pokretanja velike akcije na izgradnji auto-puta dolazi do ponovnog oživljavanja saveznih radnih akcija. Među brojnim akcijama koje se u tom periodu pokreću posebno se ističe ORA "Sava", koja je pokrenuta 1960. godine i koja je okupila veliki broj mladih na izgradnji nasipa i uređenju Zagreba i okoline. Ali broj saveznih radnih akcija ostaje tek na njih nekoliko, tako da 1968. godine egzistira nekoliko većih radnih akcija: ORA "Novi Beograd '68"; ORA "Sava '68"; ORA "Zeleni pojas Đerdapa"; ORA "Motovun '68" i nekoliko manjih. To je bio period kada ponovo opada broj brigada i brigadira.

Radne akcije iz 1969. i 1970. godine bile su začetak reafirmacije dobrovoljnog rada omladine. Tako su 1970. godine organizirane sledeće akcije: u Banja Luci na otklanjanju posledica od zemljotresa, Sava, Novi Beograd, Đerdap, a s radom počinju akcije u Nišu i na Tjentištu - ORA "Sutjeska". Sledeće godine se pokreću uz ove i dve nove akcije: na regulaciji Morave i izgradnji pruge Beograd-Bar. U tom periodu sve veća pažnja se poklanja društvenim aktivnostima, a 1972. godine potpisan je Društveni dogovor o izvođenju radova na objektima od šireg društvenog značaja. U 1973. godini, uz već postojeće, izrastaju nove radne akcije: Kumrovec, Kozjansko, Kopaonik i Jasenovac. Sledeće 1974. godine ORA "Sava" slavi svoju 15-godišnjicu postojanja i organizovanog okupljanja mladih, a od većih akcija te godine bile su ORA "Sutjeska"; ORA "Niš"; ORA "Morava"; ORA "Beograd-Bar"; ORA "Kozara"; ORA "Šabac" itd. U 1975. godini organizujera se 15 saveznih omladinskih radnih akcija sa oko 15.500 brigadira.

Na osnovu vrlo masovnog učešća mladih na lokalnim omladinskim radnim akcijama izrasta sve veći interes omladine za učešće na akcijama saveznog značaja. Tako se u toku 1979. godine organizovalo 32 omladinske radne akcije saveznog značaja, sa ukupno 46.663 brigadira, a uz njih i 13 akcija republičkog i 3 akcije pokrajinskog značaja. U 1980. godini organizirane su 34 savezne omladinske radne akcije sa oko 43.000 brigadira, a istovremeno su organizirane 23 akcije republičkog i pokrajinskog značaja. Sledeće godine (1981) organizirano je 36 saveznih omladinskih radnih akcija i 60 omladinskih radnih akcija na republičkom i pokrajinskom nivou. U okviru tih akcija učestvovalo je oko 60.000 brigadira.

Poznate omladinske radne akcije



Sami poceci omladinskih radnih akcija su vezani za period NOB-a kad se sa 35 milijona radnih sati kroz skupljane vojne opreme i municije, odjece i obuce za borce, ubiranje ljetine i sl. daje veliki doprinos konacnoj pobjedi. U prvim godinama poslijeratnog perioda najviše radnih akcija je vezano za izgradnju pruga:
- Brcko - Banovici (1. V- 7. XI 1946.) u duzini od 90 km uz ucešce 62 268 omladinaca.
- Šamac – Sarajevo (1. IV – 15. XI 1947.) u duzini od 242 km sa 217 234 omladinaca.
- Doboj –Banja Luka (1. III – 20 XII 1951.) u duzini od 90 km sa više od 87 000 mladih.
- Nikšic - Titograd (1. I1947. - 13. VII 1948.) sa 53 km gradi je 30.000 omladinaca,
- U Sloveniji se gradi pruga izmedju Perserja i Borovnice u duzini od 11 km
- Na podrucju Kosova gradi se pruga Goleš - Belacevac (12 km)
- Gradacac - Modrica (15 km)
- Sezane i Dutovlja (7 km)
- Kucevo - Brodice (16 km)
- Puracic - Doboj (42 km)
Uz ove pruge izgradjeno je i 5 pionirskih pruga: u Beogradu (6,6 km), u Zagrebu (7 km), Ljubljani (4 km), Sarajevu (7 km) i u Skoplju (5,5 km).
Cijelo vrijeme izgradnje pruga brigadiri su imali na umu parolu sa otvaranja prve pruge Brcko – Banovici: «Mi gradimo prugu – pruga gradi nas!»
U tom periodu omladina radi i na izgradnji velikih industrijskih objekata:
- Tvornica teških alatnih mašina «Ivo Lola Ribar» u Zeljezniku, (20. IV 1947. do pocetka 1948.) u radu ucestvuje 15.566 brigadira, Tvornica hidraulicnih uredjaja i parnih kotlova u Zitnjaku kod Zagreba
- Tvornica za prehrambenu i kemijsku industriju «Jedinstvo» u Zitnjaku
- Tvornica za proizvodnju odlivaka iz tempera iz sivog liva «Titan» u Kamniku
- Tvornica magnezijskih opeka, današnji «Magnohrom» kod KraIjeva
- Hemijski kombinat u Vitkovicima kod Gorazda (1950-1951)
- Tvornica «Maglic» i «Sutjeska» (lesonit ploce) u Foci (1950. -
- Tvornica tekstila «Raška» u Novom Pazaru 1951. - 1953.
- Tvornica kablova «Moša Pijade» u Svetozarevu 1952.
- Tvornica camota u Arandjelovcu i Mladenovcu
- Tvornica «Krušik» u Valjevu
- Zeljezara Zenica (1948 - 1953.)
- Valjaonica bakra u Sevojnu (1950 - 1952.)
- Zeljezara Nikšic, gdje radovi pocinju 1951. godine

"RAZVOJ DOBROVOLJNOG OMLADINSKOG RADA U JUGOSLAVIJI



Poceci omladinskih radnih akcija u Jugoslaviji vezani su za Narodnooslobodilacku borbu. Omladinske radne brigade, radne cete i brojne grupe u svim krajevima naše zemlje svojim heroizmom i samoprijegorom u toku ratnih dana (od jeseni 1941. do oslobodjenja zemlje) daju 35 miliona radnih dana"'. Vec od samog pocetka podizanja ustanka u našim krajevima mladi rade na prikupljanju vojne opreme i municije, u kolovozu 1941. godine u selima oko Drvara omladinske radne cete prikupljaju ljetinu i obavljaju ostale poslove za front, aktivno pomažu borce prikupljajuci im odjecu i obucu. Prvom vecom organiziranom radnom akcijom smatra se odlazak omladinske radne grupe iz tek oslobodjenog Užica prema Višegradu i Dobrunu na berbu kukuruza. Nakon dogovora (4. X 1941. godine) pred kraj igranke u Sokolskom domu u Užicu, sutradan ujutro je 150 mladica i djevojaka krenulo u Dobrun i okolna sela, koja su bila popaljena i opustošena od strane ustaša i cetnika, da spasu cjelokupnu ljetinu. Izloženi stalnim napadima oni su na berbi ostali pune dvije nedjelje i s uspjehom obavili posao, spremajuci tako zimnicu za partizane. Tokom 1942. godine snažno raste broj omladinskih radnih jedinica širom naše zemlje. U maju 1942. godine u Ljubomiru kod Trebinja osnovana je radna brigada od pet ceta. Omladinske radne jedinice iste godine su popravile prvu partizansku prugu Drvar-Kljuc i napravile put Glamoc-Rore.

Najvecom radnom akcijom omladine u toku NOB smatra se ono julsko jutro 1942. godine kada je u Sanicku dolinu u Bosanskoj krajini stiglo dve hiljade mladica i devojaka (više djevojaka, jer su mladici bili na fronti). žetva u Sanickoj dolini bila je najmasovnija, najuspjelija i najorganizovanija, a po rezultatima i najznacajnija akcija do tada. Pripremana od proljeca 1942. godine, svoj puni ucinak ova radna akcija je ostvarila u ljeto iste godine. Rezultati ove akcije su veliki: "sabrano je 270 vagona pšenice, jecma, zobi i kukuruza, osušena su 3 vagona šljiva i jabuka, izvadjeno je i utrapljeno 17 vagona krumpira, spravljeno je 4 vagona pekmeza od šljiva, sabrano je 5 vagona pasulja, u partizanske bolnice je dnevno otpremano po 3000 kilograma voca i povrca, podijeljeno je oko 150 vagona razne hrane, žita, voca i povrca, a u rezervu je stavljeno 750 vagona razne hrane." Kroz brigadu je prošlo oko 7000 omladinaca i omladinki, a kao poseban podvig ove akcije možemo uzeti cuvenu žetvu 800 žetelaca, koja je obavljena 27. VIII 1942. godine ispred samih ustaških bunkera. Omladina je u potpunosti ispunila svoj zavjet: ĆNi zrna žita okupatoruĆ

Slijedeca, 1943. godina, godina najtežih borbi (IV i V neprijateljska ofanziva, Neretva i Sutjeska), predstavlja takocdjer i slavnu godinu dobrovoljnog rada mladih. Omladina kako na slobodnom, tako i na okupiranom teritoriju ne prestaje sa svojim radom. Kao podvig omladine tog perioda možemo istaci:
- kada za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozari omladinke prenose ranjenike po desetak i više kilometara, ratni materijal i kada snabdijevaju naše jedinice,
- kada je omladina okruga Cazme za našu vojsku sakupila 4800 kg brašna, 10.000 kg krumpira, 50 kg masti. ..",
- kada omladina Hrvatskog primorja prenosi na slobodnu teritoriju oko 25.000 kg krompira,
- kada omladina Banije obnavlja više tisuca spaljenih kuca i obavlja druge poljoprivredne radove,
- kada je omladina Srijema uništila preko 100 vagona neprijateljskog žita,
- kada je omladina sela Jasenovca, Dubice i Gradine brala kukuruz ispred ustaških bunkera itd.


Slijedece godine, omladina se svojim radnim rezultatima takmici pred II kongres USAOJ-a i daje oko 5 miliona radnih dana, a za najbolje rezultate u tom periodu prijelaznu zastavicu osvojila je omladina Like. Ostvaren je citav niz dobrovoljnih akcija, gdje vec na velikom oslobodjenom teritoriju omladinske radne cete, brigade oru, kopaju, siju, žanju, grade i snabdijevaju vojsku. Tako od 1 - 30. novembra omladina Visa daje 3.000 radnih dana, Korcule oko 12.000 radnih dana, šibencani popravljaju 70 km puta, a Zadrani daju 46.000 radnih dana. Omladine Bitolja organizuje sjecu drva i ucestvuje u opravci aerodroma, omladina na podrucju Kavadaraca daje svoj dobrovoljni rad na izgradnji puta Kavadarci-Dobnište i Kavadarci-Brušane, omladina Crne Gore u 13 - julskom takmicenju je dala oko 22.500 radnih dana i prikupila je oko 12.000 kg pšenice, omladina Slovenije aktivno ucestvuje u prenošenju hrane, pružanju pomoci partizanskim bolnicama, šivanju odjece itd. Ovo je samo dio radnih uspjeha koje je omladina širom naše zemlje utkala u izgradnju ratom porušene i uništene Jugoslavije. Drug je Tito ovako ocijenio omladinski dobrovoljni rad u toku rata: "Isto se tako herojski držala omladina i u pozadini. Dok su se partizanski odredi borili protiv Nijemaca, odbijajuci njihove ofanzive i sami iduci u ofanzive, omladina naše pozadine radila je, pomagala partizane i osiguravala im namirnice. U svim mjestima stvarane su omladinske radne brigade. Te brigade su zasijavale polja, sklanjale žetvu, radile udarnicki, cesto pod neprijateljskom artiljerijskom vatrom, rizikujuci šivot. Sjecam se koliko mi je bilo teško da gledam kako su sasvim mlade djevojke i mladici u surove dane i noci, vukli na sebi džakove šita za borce naših odreda, cesto po 20 i 25. kilometara daleko. Moše se reci da je i prije i za vrijeme rata omladina bila u prvim redovima boraca protiv fašizma." U danima pred potpuno oslobodjenje zemlje, mladi vec rade na rašcišcavanju ruševina, obnovi puteva, pruga i mostova, a posbeno se svojim radom isticu na sjeci drva na Crnom vrhu (polovina sijecnja -' 17. ožujka 1945.), gdje po duboku snijegu i jakoj zimi pripremaju tisuce kubnih metara ogrijevnog drveta za potrebe Beograda. U slicnim uvjetima mladi sijeku drvece na Rudniku (16. sijecanj - polovina veljace 1945.) koje se otprema za Beograd, a narocito u bolnice na Sremskom frontu.


Sa konacnim oslobodjenjem zemlje (15. V 1945. završava se slavna epopeja ratnih omladinskih radnih akcija. Nakon oslobodjenja zemlje, omladina je svim snagama krenula u njenu obnovu i izgradnju, možemo reci da je nastupilo novo poglavlje omladinskih radnih akcija. Nastajuci kao sastavni dio narodnooslobodilacke borbe, radne akcije u periodu nakon oslobodjenja proširuju svoj opsti napor na izgradnju ratom uništene zemlje i tako u periodu do 1952. godine nastaju velike savezne akcije, gdje mladi rade na gradilištima od opsteg društvenog interesa udarajuci tako prave temelje novoga društva. Svojom masovnošcu, iskazanom nesebicnošcu i željom da se izgradi zemlja oni ostvaruju niz toliko vrijednih rezultata koji i danas predstavljaju ponos mladih. Prva godina u potpunoj slobodi okuplja mlade iz svih krajeva naše zemlje na izgradnju omladinske pruge Brcko-Banovici (1. V - 7. XI 1946.), a u izgradnji 90 km duge pruge ucestvuje 62.268 omladinaca. Sa mitinga u Brckom, graditelji su uputili pismo drugu Titu u kome su dali obecanje da ce prugu završiti do 29. XI 1946. godine. Da bi izgradili prugu mladi su iskopali 1,360.000 kubnih metara zemlje i probili tri tunela s ukupnom dužinom oko 600 metara. Pruga se najviše gradila rucno, jer je bilo vrlo malo alata, a o mehanizaciji da se i ne govori." Od prevoznih sredstava najviše je bilo drvenih kolica. Najteži radni ispiti za mtede graditelje bili su: proboj tunela kroz Majevicu, na Kiseljaku i Orloviku. Prva velika omladinska pruga je bila završena 22 dana prije zadanog roka, a na prvom vozu koji je krenuo iz Banovica prema Beogradu bilo je ispisano: "Mi gradimo prugu - pruga gradi nas", geslo onoga što je ta pruga, kao zajednicko djelo, znacila za tisuce njenih graditelja.

Inace, te godine mladi daju desetine tisuca radnih sati na izgradnji Novog Travnika, završavaju se radovi na izgradnji rudarskog naselja u Banovicima, pocinju pripremni radovi za izgradnju auto-puta Beograd-Zagreb, izgradjeno je 36 km kolosjeka izmedju Foce i Kopaca, a izgradjen je i 40 km dug Posavski kanal koji predstavlja prvi melioracioni objekt kojeg su gradili mladi.

Vec slijedece godine zapocinje se s gradnjom druge velike omladinske pruge izmedju Sarajeva i Šamca (1. IV t- 15. XI 1947.) cija dužina iznosi 242 km (skoro tri puta duža od prethodne), a gradilo ju je 217.234 omladinaca. Prilikom izgradnje ove pruge trebalo je izgraditi 17 mostova (dužina svakog je izmedju 90 i 180 metara)1 i joč 791 manji most, zatim 9 tunela ukupne dužine 2.525 metara i obaviti zemljane radove sa preko 5 miliona kubnih metara. " U prugu je bilo ugradjeno 335.000 pragova i kolosjeka cija težina iznosi oko 22.000 tona, odnosno za izgradnju pruge je trebalo ugraditi 68.000 vagona materijala za što je bilo potrebno 3 miliona radnih sati ili za usporedbu što je vrijeme za koje bi brzi voz, koji ide 100 km/sat obišao ekvator 7 i po hiljada puta..." Omladina je još jednom napravila podvig zavrsivši prugu 14 dana prije zadanog roka. Pored ovih radnih rezultata mladi su na strucnim kursevima sticali nova znanja, mnogi su ne samo naucili prva slova, nego su procitali i više knjiga, mnogi su postali kvalificirani radnici spremni da odu u tvornice. Ono što se ovdje ne moše zaobici je saznanje da se veliki objekti mogu graditi u kratkom roku i vlastitim snagama.

Izgradnja pruge Doboj - Banja Luka bio je jedan od posljednjih velikih radova omladine na prugama u periodu obnove naše zemlje. Od 1. III do 20. XII 1951. godine, 90 kilometara dugu prugu gradilo je više od 87.000 mladih. Zadatak je bio velik, jer je trebalo izgraditi 34 mosta i 3 tunela cija je dužina oko 3,5 km, a u nasipe je trebalo ugraditi oko 2 miliona kubnih metara zemlje i kamena. Poseban podvig ove pruge je izgradnja tunela Ljeskove vode, kojeg su kasnije nazvali "institut tunelogradnje", jer vrlo snažne podzemne Vode i cesto zarušavanje su ometali nesmetani rad. Slicno je bilo i kod izgradnje tunela Tromedja. I pored ovih nezgoda prvi voz je ovom prugom prošao 20. XII 1951. godine. Sve do sredine sedamdesetih godina omladina nece raditi na podizanju ovako velikih i znacajnih željeznickih objekata. Tih godina novi podvizi na izgradnji pruge Beograd - Bar i drugog kolosjeka pruge Samac - Sarajevo, pokazat ce da je mlada generacija, naravno uz znatno bolje uvjete i pomoc suvremene mehanizacije, spremna i da je u stanju da nastavi i opravda akcijaške "legende" iz perioda obnova naše zemlje.


Nastavak u sledecem postu

Nastavak

Ako bi pokušali okvirno sumirati radne rezultate omladine na velikim gradištima širom Jugoslavije u periodu obnove (znaci do 1952. godine), onda bi oni izgledali ovako:"
1. Uz vec navedene pruge, omladina je radila na izgradnji slijedecih manjih pruga:
- Niksic - Titograd (53 km), gradi je 30.000 omladinaca, najteži objekt na toj puzi bio je tunel Budoš, radovi su poceli 1. I 1947. godine, a prvi voz njom je prošao 13. VII 1948.
- u Sloveniji se gradi pruga izmecdju Perserja i Borovnice u dušini od 11 km
- na podrucju Kosova gradi se pruga Goleš - Belacevac (12 km)
- zatim pruga Gradacac - Modrica (15 km)
- pruga izmedju Sežane i Dutovlja (7 km)
- pruga Kucevo - Brodice (f6 km)
- pruga Puracic - Doboj (42 km)
- uz ove pruge izgradjeno je i 5 pionirskih pruga: u Beogradu (6,6 km), u Zagrebu (7 km), Ljubljani (4 km), Sarajevu (7 km) i u Skoplju (5,5 km).

2. U tom periodu omladina radi na izgradnji velikih industrijskih objekata:
- tvornica teških alatnih mašina "Ivo Lola Ribar" u Željezniku, u radu ucestvuje 15.566 brigadira, radovi pocinju 20. IV 1947. godine, a prve mašine proizvedene su vec pocetkom 1948. godine
- tvornica hidraulickih uredjaja i parnih kotlova u Žitnjaku kod Zagreba
-tvornica za prehrambenu i kemijsku industriju "Jedinstvo" u Žitnjaku
- tvornica za proizvodnju odlivaka iz tempera iz sivog liva "Titarf" u Kamniku
- tvornica magnezijskih opeka, današnji "Magnohrom" kod KraIjeva
- kemijski kombinat u Vitkovicima kod Goražda (1950-1951)
- tvornica "Maglić" i "Sutjeska" (lesonit ploce) u Foci (1950. -
- tvornica tekstila "Raška" u Novom Pazaru 1951. - 1953.
- tvornicakablova "Moša Pijade" u Svetozarevu 1952.
- tvornica šamota u Arandjelovcu i Mladenovcu
- tvornica "Krušik" u Valjevu
- Željezara Zenica (1948 - 1953.)
- Valjaonica bakra u Sevojnu (1950 - 1952.)
- Željezara Nikšic, gdje radovi pocinju 1951. godine


3. Mladi u periodu obnove naše zemlje rade i na izgradnji velikih hidrocentrala:
- hidrocentrala Jablanica (1947 - 1954.)
- sistem hidrocentrala Mavrovo, ucestvuje 37.000 brigadira (1948- 1952)
- hidrocentrala Zvornik (1950 - 1955)
- sistem hidrocentrala na Vlasini (1950 - 1955)
- hidrocentrala Vinodol (1950 - 1954, a centrala je proradila 1955. godine)
U ovome periodu mladi rade na izgradnji novog Beograda. Prva faza ove akcije traje od 1948 - 1951. godine, a u radovima ucestvuje 140.000 omladinaca i omladinki, da bi druga faza bila u periodu 1968 - 1969.
U periodu od 1948. do 1951. godine traje izgradnja nove Gorice, a radovi se odvijaju i na izgradnji studentskih gradova u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani itd.

Vrlo je teško statisticarima i povjesnicarima da tocno odrede koliki je znacaj i vrijednost mnogih malih, lokalnih omladinskih radnih akcija. Prema nekim podacima racuna se da je oko 88% clanova Narodne omladine ucestvovalo na raznim lokalnim akcijama u periodu obnove. Sama vrijednost tih radova može se ravnopravno mjeriti sa onim što je postignuto na velikim akcijama. Na izgradnji sedamdesetak znacajnijih objekata u tom periodu ucestvovalo je 1,020.300 omladinaca i omladinki koji su dali ukupno oko 60 miliona radnih dana. U najvecem broju omladinskih akcija ucestvovale su i omladinske brigade iz niz drugih zemalja, a istovremeno brigade iz naše zemlje pomažu omladini u inostranstvu na obnovi njihove zemlje. Uz ove radne poduhvate, ne,smijemo zaboraviti ni ono što je na tim akcijama ucinjeno u odgojno-obrazovnom smislu.

Vrijeme nakon rada na trasi bilo je ispunjeno politickim, obrazovnim, ali i zabavnim i sportskim programima. U okviru radnih akcija bilo je opismenjeno blizu 70.000 nepismenih. Održano je oko 75.000 strucnih i isto toliko predavanja s politickim temama. U isto vrijeme procitano je oko 500.000 knjiga na radnim akcijama, a oko 40.000 mladih je završilo razne strucne kurseve kako bi se kasnije mogli, lakše ukljuciti u privredu. Medjutim, ono što se ne može izraziti brojkama, a ima veliki znacaj, je zajednicki život i rad na gradilištima širom naše zemlje koji je snažno uticao na razvijanje drugarstva, medjusobno zbližavanje i jacanje bratstva i jedinstva medju mladima iz cijele Jugoslavije. Nakon ovih velikih radnih rezultata dolazi period koji se obicno naziva "vrijeme malih akcija" ili akcija koje imaju lokalni znacaj. Taj zastoj u organiziranju velikih, saveznih radnih akcija ne znaci da su radne akcije zamrle, jer je omladina kroz taj period ipak održavala svoju aktivnost radeci u okviru svojih kotara. U ovom periodu, izmedju 1953 i 1958. godine, prema nepotpunim podacima, racuna se da je bilo oko 20.000 lokalnih omladinskih gradilišta. Radovi su se posebno odvijali na izgradnji objekata za razvoj nekoga grada ili kraja. Ona tacka koja je cinila prekretnicu jednom takvom stanju bio je poziv druga Tita da se nastavi sa izgradnjom Autoputa, izrecen na žestom kongresu Narodne omladine Jugoslavije (27. I 1958.) Medjutim taj vakum - od onih velikih akcija do danas, iako je u medjuvremenu bilo lokalnih akcija u pojedinim republikama ipak je pokazao da nije korisno da naša omladina ne radi zajednicki. Pokazao je da je to cak štetno. Zbog toga je nastalo i izvjesno odvajanje omladine po republikama, po nacionalnostima itd. To je, dakle, vec imalo negativne posljedice, a ni jedan od tih razloga nije bio opravdan. Evo zašto. Prvo, ako omladina radi, pa makar to bilo i nešto malo skuplje, ipak je to brže napravljeno nego sa placenom radnom snagom. A na taj nacin je onda i jeftinije. Drugo, tu se zaboravljalo i na cinjenicu da se u ovakvim akcijama omladina i sama izgradjuje. Zaboravilo se da su velike omladinske akcije bile škola za našu omladinu. Zaboravilo se da su naše radne akcije spajale intelektualnu i radnicku omladinu, omladinu raznih nacionalnosti, stvarajuci od njih jednu monolitnu cjelinu... Te su nam akcije, jednom rijecju, mnogo pomogle u vaspitavanju kadrova. Ako je rad omladine i bio nešto skuplji, ne treba zaboraviti i na to da se nešto moralo potrošiti i za izgradnju covjeka, covjek ima svoju vrijednost, a kod nas covjek treba najviše da vrijedi

Razbijajuci sve skepticne poglede na radne akcije, koji su u , medjuvremenu nastali, omladina je oduševljeno prihvatila ovaj poziv i tako nastavkom radova na izgradnji Auto-puta zapocinje nova faza radnih akcija u Jugoslaviji. Inace, izgradnja auto-puta "Bratstvo i Jedinstvo" odvija se u dvije faze. Prva faza u izgradnji Auto-puta ide paralelno s izgradnjom velikih omladinskih pruga, a cilj joj je da poveže cestom Beograd i Zagreb. Prvi radovi na trasi zapoceli su još 1946. godine i sve do 1948. godine vršile su se pripreme za akciju koja ce trajati naredne tri godine. Zvanicni pocetak izgradnje dionice Auto-puta izmedju Zagreba i Beograda je bio 1. IV 1948. godine, a radovi su trajali do 15. VII 1950. godine. U tom periodu omladina je izgradila 9 m širok kolovoz u dužini od oko 400 km i tako povezala ta dva grada. Nakon 8 godina zapoceo je nastavak izgradnje tog velikog puta. Omladini je povjereno da u nekoliko etapa potpuno izgradi autoput "Bratstvo i Jedinstvo". Za nepunih 6 mjeseci, znaci do 23. XI 1958. godine, 53.323 brigadira je izgradilo 80 km modernog Auto-puta i tako povezalo Zagreb -Ljubljanu. U proljece 1959. godine zapocinje izgradnja dvije dionice auto-puta: izmedju Niša i Paracina i izmedju Demir-kapije i Negotina u ukupnoj dužini od 110 km, a te godine tu dionicu je izgradilo 51.000 brigadira. Slijedece, 1960. godine grade se dionice Niš - Grdelica i Udovo - Gevgelija. Put u dužni od 113 km te godine je izgradilo 48.557 omladinaca. Dionicu Auto-puta Grdelica - Skoplje 1961. godine u ukupnoj dužini od 138 km gradi 46.699 omladinaca. Godine 1962. zapocinju posljednji radovi na Auto-putu da bi slijedece 1963. godine mladi završili posljednju dionicu Autoputa izmedju Osipaonice i Beograda. Tako je 251.737 brigadira za 6 godina povezalo Ljubljanu s Gevgelijom. No, s druge strane Auto-put je u mnogo cemu bio preteca, ali i prethodnica u stvaranju novih odnosa na samim akcijama, posebno kada 1961. godine društveno samoupravljanje postaje sastavni dio života i rada mladih u okviru radnih akcija. Nakon pokretanja velike akcije na izgradnji Auto-puta dolazi do ponovnog oživljavanja saveznih radnih akcija. Medju brojnim akcijama koje se u tom periodu pokrecu posebno trebamo spomenuti ORA "Savu", koja je pokrenuta 1960. godine i koja do danas, svake godine okuplja veliki broj mladih na izgradnji nasipa i uredjenju Zagreba i okoline.

Trebamo spomenuti da broj saveznih radnih akcija ostaje tek na njih nekoliko, tako da 1968. godine egzistira nekoliko vecih radnih akcija: "Novi Beograd '68"; "Sava '68"; "Zeleni pojas Djerdapa", "Motovun '68" i nekoliko manjih. To je bio period kada ponovo opada broj brigada i brigadira, a radni elan mladih ostaje isti kao i prije dva desetljeca. Uspješno organiziranje akcija na Savi, Djerdapu i Novom Beogradu potvrdjuje da se radne akcije mogu organizirati kvalitetno i kada nema velikih gradilišta, a pozitivni radni i drugi rezultati na okupljanju omladine potvrdjuju neophodnost organiziranja radnih akcija. Možemo reci da su upravo radne akcije iz 1969. i 1970. godine bile zacetak reafirmacije dobrovoljnog rada omladine. Tako su 1970. godine organizirane slijedece akcije: u Banja Luci na otklanjanju posljedica od potresa, Sava, Novi Beograd, Djerdap, a s radom pocinju akcije u Nišu i na Tjentištu " ORA Sutjeska". Slijedece godine se pokrecu uz ove i dvije nove akcije: na regulaciji Morave i izgradnji pruge Beograd-Bar. U tom periodu sve veca pažnja se poklanja društvenim aktivnostima, a 1972. godine potpisan je Društveni dogovor o izvodjenju radova na objektima od šireg društvenog znacaja. U 1973. godini, uz vec postojece, izrastaju nove radne akcije: Kumrovec, Kozjansko, Kopaonik i Jasenovac. Slijedece 1974. godine ORA "Sava" slavi svoju 15-godišnjicu postojanja i organizovanog okupljanja mladih, a od vecih akcija te godine možemo spomenuti ORA "Sutjeska"; ORA "Niš"; ORA "Morava"; ORA "Beograd-Bar"; ORA "Kozara""Šabac" itd. U 1975. godini organizira se 15 saveznih omladinskih radnih akcija sa oko 15.500 brigadira. Imajuci u vidu da radne akcije nisu fenomen koji traje 1, 2 ili nekoliko mjeseci, sredinom sedamdesetih godina dolazi do ponovnog oživljavanja dobrovoljnog omladinskog rada, a time i do potrebe da se jasnije definiraju društveni ciljevi radnih akcija.

Na osnovu vrlo masovnog ucešca mladih na lokalnim omladinskim radnim akcijama izrasta sve veci interes omladine za ucešce na akcijama saveznog znacaja. Tako u toku 1979. godine se organiziralo 32 omladinske radne akcije saveznog, znacaja sa ukupno 46.683 brigadira, a uz njih i 13 akcija republickog i 3 akcije pokrajinskog znacaja. U 1980. godini organizirale su se 34 savezne omladinske radne akcije sa oko 43.000 brigadira, a istovremeno su organizirane 23 akcije republickog i pokrajinskog znacaja. Slijedece godine (1981.) organizirano je 36 saveznih omladinskih radnih akcija i 40 omladinskih radnih akcija na republickom i pokrajinskom nivou. U okviru tih akcija ucestvovalo je oko 60.000 brigadira. Prošle godine je bilo organizirano 48 omladinskih radnih akcija, da bi prema nekim predvidjanjima ove 1983. godine mladi radili na oko 55 omladinskih radnih akcija. Evidentno je da se iz godine u godinu broj radnih akcija neprestano povecava, a time i broj ucesnika na njima. Zbog toga je za dalji razvoj dobrovoljnog omladinskog rada od izuzetne važnosti planiranje, odnosno pronalaženje novih radnih prostora gdje mladi mogu svojim radom dati potpuni doprinos. Zato i nije cudno što se sve više rad mladih ne poima kroz pojam krampa, vec se njihov rad ukljucuje na podrucje pošumljavanja i radova u poljoprivredi."

Ovim putem zelim da obavestim sve zainteresovane da je u Beogradu, pre godinu dana, osnovano Udruzenje gradjana "Akcijas" koje okuplja sve ucesnike radnih akcija i simpatizere sediste udruzenja se nalazi u ulici Vojvode Milenka 35/1, nas forum je http://akcijas.serbianforum.info/index.htm. E-mail:ug.akcijash@gmail.com
U ovome nismo usamljeni postoje udruzenja i u Subotici, Zrenjaninu, Kikindi, Kraljevu, Boru, Beocinu.
Evo i jednog originalnog plakata iz 84-te godine


Uploaded with ImageShack.us

Dragi prijatelji zelimda vas obavestim da je u Beogradu 2.10.2010.god. odrzan skup akcijasa sa prostora bivse SFRJpod nazivom "Beograd - grad otvorenog srca".
Bilo nas je 110 ucesnika iz oko 30 gradova iz Nemacke, Slovenije, Hrvatske, BiH,Makedonije i Srbije. Obzirom da sam jedan od organizatora susreta, ne bih zeleo da iznosim svoje utiske, nadam se da i na ovim stranicama ima nekoga ko je mozda bio ucesnik ili poznaje nekoga ko je bio u Beogradu pa neka napise kako je bilo. Pokusacu da postavim jedan klip (ako se snadjem) pa da vam docaram bar malo atmosveru u Beogradu. https://www.youtube.com/watch?v=NWRznAcIAGY

Eeee snadjoh se nekako, evo i malo fotografija



Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us



Poseta Kuci cveca


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us
A posle svecane vecere, naravno, ludo i nezaboravno do zore.


Uploaded with ImageShack.us

Evo jedne kolektivne ispred Kuce cveca

Dva puta sam obišao Maršalov grob. Jednom kada sam u Beogradu polagao neki ispit, i jednom za Dan mladosti sa svojim drugom.
Čak i drug, koji je politički neafilisan, je bio oduševljen istorijom koju je taj dan tu naučio.

Jugosloven (citat):Evo jedne kolektivne ispred Kuce cveca

Kad se sve ove slike vide, se dobije utisak da ima dosta clanova " ORA-e" postavlja se samo pitanje,dali je to samo susret bivsih ucesnika ili nesto vise?

Kada bi se svi ti ljudi nasli na jednom mestu i pozvali sve ostale ljude koji su slicnih pogleda, bi se puno toga moglo pokrenuti.

Nazalost je koordinacia kod nas, nasa losa strana i to nas kosta, Slobode, jednakosti, srece i nase nam najmilije donovine.

Kada ce nasi ljudi shvatiti onu recenicu odavno izrecenu: " Samo zajedno smo jaci"?
Dali je moguce da to nemoze da dopre do mozgova vecine??

Valter

SAMOUPRAVLJAC (citat):Naravno da istina ne moze da dopre da vecine jer manjina vlada vecinom i to vrlo uspesno. Dok vecina shvati da im vreme prolazi bice kasno. Ove slike su dokaz da nekadasnja vecina u pojedinim slucajevima uspeva da se priseti pravih vremena i pravih vrednosti. Nazalost neuspevamo da dopremo do danasnje omladine. Dokaz za to su ova divljanja omladine po Beogradu i Italiji. Nekada je omladina gradila i radila a danas ona sto je nekadasnja omladina izgradila danasnja omladina nemilosrdno unistava. Nazalost nisu oni glavni krivci za to. Narode prizovi se pameti vreme ti neumitno istice i bice kasno nesto uciniti.

Znam da smo malo skrenuli sa teme, ali, sve ovo sto se dogadja je podpaljivano i danas se podpaljuje od onih koji zele pokazati kako su narodi sa podrucija bivse SFRJ-e barbari,prostaci i zaostali ljudi.

Jedini nacin da se to zaustavi je povratak na "pravi put".

Valter

Jedan od tih puteva je i povatak radnih akcija. Vremena nema omladina nam luta treba je okupiti na jednom mestu, radom, edukacijom i ucenju zajednistvu je pravi put za omladinu. Nedozvolimo da ih mrznja konacno izvuce na ulice i unisti njihovu mladost za koju se moramo sami boriti.

SAMOUPRAVLJAC (citat):Jedan od tih puteva je i povatak radnih akcija. Vremena nema omladina nam luta treba je okupiti na jednom mestu, radom, edukacijom i ucenju zajednistvu je pravi put za omladinu. Nedozvolimo da ih mrznja konacno izvuce na ulice i unisti njihovu mladost za koju se moramo sami boriti.

Koliko si u pravu, postovani druze Samoupravljac dokazuje i dogadjaj u Beogradu, kada su huligani rasturali po ulicama a i na utakmici u italiji. To je ocito ono sto nam je kao prvo donela "demokratija".

Valter

Dragi prijatelji, obzirom da sam jedan od organizatora ovih susreta u Beogradu, veoma dobro znam kako je tesko sve to ostvariti. Pokusali smo svim silama da dodjemo do medija i o ovom nasem druzenju obavestimo siru javnost, nije nam poslo za rukom niko se nije osvrnuo na ovako nesto, ali su zato o gej paradi trubili na sva zvona, imali smo obecanja iz dva elektronska medija da ce propratiti nase druzenje medjutim niko se nije pojavio da o tome nesto objavi. Blokirani smo sa svih strana, obzirom da nikoga od nas politika ne interesuje i nismo bliski ni jednoj politickoj opciji.
Pozdrav

Nista cudno jer svi mediji su rukama zapadnih kapitalista, kako elektronskih tako i stampanih medija. U tim medijima za nas nema mesta to je jasna instrukcija svima koji su na vlasti sa zapada. Jadno bedno i tuzno. Ocigledno je da moramo sami pokrenuti neki stampani glasnik i na taj nacin doci do svih onih koji nemaju internet. Jasno je da ce vlast sve uciniti da se o nama nigde nista ne cuje. Ipak zajedno smo jaci. SMRT FASIZMU I KPITALIZMU SLOBODA NARODU.

SAMOUPRAVLJAC (citat):Nista cudno jer svi mediji su rukama zapadnih kapitalista, kako elektronskih tako i stampanih medija. U tim medijima za nas nema mesta to je jasna instrukcija svima koji su na vlasti sa zapada. Jadno bedno i tuzno. Ocigledno je da moramo sami pokrenuti neki stampani glasnik i na taj nacin doci do svih onih koji nemaju internet. Jasno je da ce vlast sve uciniti da se o nama nigde nista ne cuje. Ipak zajedno smo jaci. SMRT FASIZMU I KPITALIZMU SLOBODA NARODU.

Ja sam to vec ranije rekao, treba se pripremati, sto narod losije zivi ce sve manje imati razloga da cuti. Znaci, potrebno je vec sada ukljucivati mlade, koji ce kad dodje vreme preuzeti organizaciju izlaska na ulice. Zalosno je sto se do sada nije nista u tom smeru dogodilo. Osim toga je reklama od " uha do uha" najbolja. Prema tome posetite svoje prijatelje a oni njihove i t d.
Nezelim ja nikome da drzim predavanje kako se sta organizuje jer verujem da su mnogi kao i ja to vec pokusali.

Nasa najveca slabost su "karijeristi" u nasim redovima, tvrdogalovst pojedinih moderatora internet stranica.........

Sve dok nebude sloge i jedinstva nema napredka a to znaci da cemo do tog trenutka ostati "sluge zapada". Dali to neko od "nasih" tako zeli??


Valter

Jos jedno okupljanje akcijasa iz bivse SFRJ, ovoga puta tradicionalno 4-ti put u Kikindi, okupili se istomisljenici iz skoro svih bivsih republika. Nasi prijatelji iz Kikinde uspeli su da povrate jednu baraku u nekadasnjem akcijaskom naselju u tom gradu.
Evo i malo fotografija sa ovog okupljanja.


Uploaded with ImageShack.us

Kada se vidi, koliki broj ljdui se samo na slici vidi, se postavlja pitanje, zasto se ti ljudi neorganizuju i povezu sa ostalim istomisljenicima?

Valter

Dragi prijatelji mi smo otvoreni za svaku saradnju sa istomisljenicima, svakodnevno radimo na povezivanju sa ostalima, pratimo rad drugih i pokusavamo da uzmemo ucesce u svakoj akciji koju drugi organizuju, koliko je u nasoj mogucnosti, a pozivamo i sve one koji smatraju da im je ova oblast bliska da nam se pridruze.

Breme svakodnevnog života ih sprečava. Možda strah od odgovornosti i posljedica?Ovdje vidim većinom starije drugove i drugarice. Mislim da samo mladi mogu ispraviti greške predaka.SF/SN

Mirza (citat):Breme svakodnevnog života ih sprečava. Možda strah od odgovornosti i posljedica?Ovdje vidim većinom starije drugove i drugarice. Mislim da samo mladi mogu ispraviti greške predaka.SF/SN

Moze biti druze Mirza,
samo bez iskustva starijih i realnog usporedjivanja onoga sto se danas navodi i onoga sto stariji znaju, mladji nemogu ispravno da reaguju, postoji mogucnost da upadnu u "klopku" pogresnim strujama.

Zato bi od prednosti za mladje bilo da malo vise slusaju ono sto im stariji ( iste opredeljenosti ) preporucuju a ne samo da jure napred i time mozda svoju cleu generaciju dovedu u tesku situaciju.

Kako bilo da bilo, svaka generacija mora da napravi svoju zivotnu skolu. Dali ce jedna generacija nesto iz proslosti ( onoga sto stajiji znaju ) iskoristiti, zavisi od njih samih.

Valter

Pozdrav ucesnicima ORA.

PARTIZAN (citat):Pozdrav ucesnicima ORA.

Postoavni druze,
bez obzira koliko nas izdajice i neprijatelj pritiskao, mi sa nasega pute nescemo skrenuti. Zato te pozivam, da siris prijateljstvo i krug tvojih i nasih drugova i drugarica.
Cinimo to za nasu decu i njihvou buducnost.

Valter